NSK
NSK

Digitalni akademski repozitorij (DAR)

time: 0.0021297931671143
 
Naslov:Crna smrt 1348.-1349. u Dubrovniku : srednjovjekovni grad i doživljaj epidemije : doktorska disertacija / Goran Ravančić
Ostali naslovi:The Black Death 1348-1349 in Dubrovnik Medieval City and an Epidemic Experience
Vrsta:Disertacija, tekst
Predmet:Kuga, Dubrovnik, srednji vijek
Datum objave: 2006
Jezik:hrvatski (hrv)
Format:application/pdf
Sažetak (hr):
Epidemija Crne smrti koja je zahvatila europski kontinent polovicom 14. stoljeća nije mimoišla jadranski bazen niti istočnu jadransku obalu. Sačuvana izvorna građa zorno svjedoči o samom dolasku bolesti u grad i njenom tijeku, te je malo neobično da je historiografija u nas nekako preskočila ovu temu. Na temelju te građe i postojeće literature o Crnoj smrti u Europi cilj ovog rada bio je ocrtati glavne smjernice zbivanja u Dubrovniku tijekom epidemije, te ustanoviti u kojoj mjeri je dubrovačka 1348. usporediva s rezultatima istraživanja u drugim europskim (poglavito talijanskim) gradovima. Analiza građe iz razdoblja epidemije pokazala je da se neki obrasci širenja epidemije mogu prepoznati i u dubrovačkom slučaju. U konačnici ostaje pitanje u kolikoj je mjeri Crna smrt 1348. oblikovala društveni život Dubrovnika tijekom sljedećih desetljeća, te je li bila prekretnicom dubrovačkog razvoja. Prema svemu sudeći, epidemija je izazvala veliki strah i osvijestila mnoge o vlastitoj smrtnosti i malenkosti pred onim što su smatrali božanskom providnošću. Samim time kuga 1348. godine bila je tek prvi udarac na mentalne sklopove i shvaćanja onovremenih ljudi. Čini se da su preživjeli mislili kako su nakon epidemije “ izbjegli” najgorem. Međutim, njihov stav prema bolesti u osnovi se nije promijenio. Tome u prilog zorno svjedoči činjenica da su gotovo jednako pogubne bile i epidemije tijekom 60-ih godina istoga stoljeća. Djelovanje dubrovačkih vlasti, glede obuzdavanja bolesti u gradu, ostalo je jednako nedjelotvorno kao i tijekom pogubnih mjeseci 1348. godine. Promjena svijesti glede epidemije i mogućnosti njenog sprečavanja i kontrole može se uočiti tek iza 1377. godine i uvođenja prve karantene. Iz svega navedenog proizlazi da je epidemija s polovice 14. stoljeća označila tek prvi korak u mijeni društvene stvarnosti srednjovjekovnog Dubrovnika. Odnos prema životu i smrti značajnije će se promijeniti tek s učestalim pojavama epidemije u Gradu i njegovoj okolici. Međutim, pri tome nikako ne treba izostaviti druge gospodarske i političke čimbenike koji su nesumnjivo doprinijeli toj mijeni.
Sažetak (en):
Plague epidemic that embraced Europe in the mid-fourteenthcentury, commonly known as the Black Death, did not miss the easternAdriatic coast. The extant sources witness about the course of eventsduring the period of the plague, at least in the region of Dalmatia.Thus it is rather peculiar that Croatian historiography somehow hasnot dealt with the questions regarding the Black Death and itsconsequences on the medieval population in the Croatian lands.The chief goal of this dissertation was to draw rough sketch ofthe events during the plague months in medieval Dubrovnik, and toexamine the range of the plague consequences. At the same time, theresults of the investigation were compared with the results of thesimilar researches taken in the Italian medieval towns. On the basisof the extant sources and the available literature, the investigationhas proved that Dubrovnik example is in many respects analogous tothe case studies about the Black Death in the Tuscan cities.However, the investigation has explained that the questionabout the long term impact of the Black Death cannot be localized onthe epidemics of 1348. Therefore, the statements about the BlackDeath as the turning-point of social history in Dubrovnik stillcannot be proven. Namely, this epidemic provoked a horrible terror,and made majority of people to think about their own fragileness andmortality; especially since most of them saw Black Death as a divineact. Still, it seems that those who survived thought that theymanaged to escape or to redeem. The actions of Dubrovnik authoritiesduring the plague epidemic that came in 60’s and 70’s of the samecentury illustrate that they have not learned anything during theprevious plague. Thus, the Black Death was only the first strike (orshock) that disturbed mental structures of medieval population ofDubrovnik. The result of a supposed mental change provoked by theplague can be noticed in 1377 – when city of Dubrovnik organized thefirst health quarantine. Was this accompanied with the changeregarding the social and intellectual values still has to beinvestigated – primarily through the research of the last wills ofthis period. Since the results of this dissertation has demonstratedthat the Dubrovnik case is similar to the examples of the Italiancities, it would not be surprising that regarding this question theresults will be comparable.
Brzi preglednik: ?vdoc=4724&page=1
big_sql: 0.00034379959106445 | sql_other: 0.0034749507904053