NSK
NSK

Digitalni akademski repozitorij (DAR)

time: 0.0021688938140869
 

Mohorovičić, Stjepan

(Bakar, 1890 - Zagreb, 1980)

Mohorovičić, Stjepan
ID: 229
Radovi u repozitoriju: 1
Biografija:

Mohorovičić, Stjepan, hrv. geofizičar, fizičar i meteorolog (Bakar, 20. VIII. 1890 – Zagreb, 13. II. 1980). Sin Andrije Mohorovičića. Nakon studija u Zagrebu i Göttingenu, predavao na gimnazijama u Bjelovaru, Koprivnici i Osijeku, a u I. svj. ratu rukovodio voj. meteorološkim postajama. Doktorirao na Zagrebačkom sveučilištu i bio gimnazijski prof. u Zagrebu. Znanstv. rad S. Mohorovičića obuhvaća u prvom redu područje seizmologije, gdje je razvio novu metodu za određivanje dubine potresnog ognjišta (1913) i time dao neovisnu potvrdu teorije diskontinuiteta A. Mohorovičića iz 1910., a potom je 1916. objavio ideju o postojanju manjega dodatnog diskontinuiteta unutar Zemljine kore. M. je dao i novu teoriju o postanku Mjeseca (1927) i njegovoj građi, te tvrdio da i Mjesec ima koru i Mohorovičićev diskontinuitet, što je potvrđeno 1969. seizmičkim mjerenjima posade Apolla na Mjesecu. Na području astrofizike M. je izveo i teoriju crvenog pomaka spektralnih linija zbog djelovanja gravitacijskog polja zvijezde. U svjetskim znanstv. časopisima Mohorovičićev najveći znanstv. doprinos odnosi se na postuliranje mogućeg postojanja pozitronija (1934), tj. vezanog sustava jednog pozitrona i jednog elektrona, čije je postojanje eksperimentalno dokazano između 1949. i 1952. M. se može smatrati i osnivačem zrakoplovne meteorologije u nas. Na području Boke kotorske 1915., a poslije i u Skadru i u Galiciji, proveo je i analizirao prva aerološka mjerenja strujanja zraka u većim visinama s pomoću pilot-balona. God. 1943. objavio djelo Oblaci, prvi priručnik za određivanje tipa oblaka sastavljen prema Međunarodnom atlasu oblaka. Sve do 1960-ih god. M. je po broju znanstv. radova bio najplodniji hrv. fizičar. Zbog osobnih i polit. netaktičnosti kao i zbog veza s njem. fizičarima prije i za II. svj. rata, M. nije u domovini stekao primjerenu afirmaciju premda je bio poznat u svijetu.

Izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Bibliografija:

Mohorovičić, Stjepan. Möglichkeit neuer Elemente und ihre Bedeutung für die Astrophysik. // Astronomische Nachrichten Bd. 253,Nr.6052(1934). (Dostupna cjelovita preslika rada)

Izvor: Digital Library for Physics and Astronomy - The SAO/NASA Astrophysics Data System