NSK
NSK

Digitalni akademski repozitorij (DAR)

time: 0.0022430419921875
 

Gunjača, Stjepan

(Sinj, 1909 - Split, 1981)

Gunjača, Stjepan
ID: 794
Radovi u repozitoriju: 1
Biografija:

Gunjača, Stjepan, hrv. arheolog i povjesničar (Sinj, 28. IX. 1909. – Split, 6. XII. 1981). Studij povijesti i zemljopisa završio 1933. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1936. God. 1933. postao kustosom Muzeja Savske i Primorske banovine u Kninu (prije Muzej hrvatskih starina), pa ga je iz franjevačkog samostana preselio u kninsku tvrđavu. God. 1939. obnovio je rad Hrvatskoga starinarskog društva, koje je djelovalo do svibnja 1941. Poč. II.,,svj. rata (do rujna 1941), zbog opasnosti od ratnih razaranja, prenio je muzejske izloške iz Knina u svoju kuću u Sinju. Od kraja 1944. do sred. 1946. direktor je Arheološkoga muzeja u Zadru. God 1946–76. bio je direktor Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, pri kojem je osnovao Institut za nacionalnu arheologiju JAZU. God. 1949. pokrenuo je III. seriju Starohrvatske prosvjete, kojoj je bio gl. urednik 1949–68. God. 1951. izabran je za dopisnoga, a 1962. za redovitoga člana JAZU-a. Poduzimao je mnoga sistematska, topografska i revizijska istraživanja na nalazištima između Cetine i Zrmanje i otkrio znatan broj hrv. nekropola i predromaničkih crkvica (u Kninu, Biskupiji kraj Knina, na vrelu Cetine, Sinju, Bribiru). U svojim je radovima obrađivao topografska pitanja i rezultate arheol. istraživanja, a u nizu rasprava obrađivao je pitanja iz hrv. srednjovj. povijesti od IX. do XV. st. – Posebno je zaslužan za podizanje kapitalne građevine nac. kulture Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu (1976).

Izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Bibliografija:

Značajniji radovi: Topografska pitanja na teritoriju Cetinske županije s ekskursima o ubikaciji Setovije i Tiluriuma (1937), Historia salonitana maior (u Rad JAZU, 283, 1951), Starohrvatska baština (s D. Jelovinom, 1976), Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji (I–IV, 1976–80).

Izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krleža